Društvo Bosiljevo Windsor

twistLong

 

(Click)

bs123   Bosiljevo Web Site   

  Bosiljevo Slike

   Tourist

   DVORAC (Excellent)

   Prilišće 

kar3                               Bosiljevo



35345Bosiljevo moje, ti si moja nada, Ispod starog Zrinskog Frankopanskog grada.

[Municipal coat of arms]

 

Ispod starog grada, potočići zvire, Sve u okolini plodne su doline. Bosiljevo, Bosiljevo, malo selo si, Kao nekad pa i sada u mom srcu si. Bosiljevo, Bosiljevo, malo selo si, Kao nekad pa i sada u mom srcu si. Na pečinu cu

re, po vodu dolaze, I mladi ih momci čekaju uz staze. Kraj izvora mutnog, tri cure pjevaju, Radosne ih majke s prozora slušaju.

Napustio davno, rodno selo svoje, Al’ sve više za njim čezne srce moje. U snovima svojim, uvijek čujem zvona, Bosiljeva moga, sa crkvenih tornja. Nek ti vječno cvatu, vinogradi tvoji, Gdje spavaju mirno pradjedovi moji. Bosiljevo moje, vječno ćeš ostati, Povrati nas kući gradom ćeš postati.

cg65Site Meter

 

Povijest

Bosiljevo, točnije crkva Sv. Mavra prvi puta se spominje u zapisu 1334. godine, a godine 1461. vlasnik Bosiljeva je knez Bartol, po njemu nastaje grana Frankopana Brinjskih i Tržačkih. Tada je ugarsko-hrvatski kralj Matija Korvin bio sklon Frankopanima (Pokle dobri kralj Matijaš spi, nikakve pravice ni! - zapisano je poslije njegove smrti), ali kasnije se razvila velika mržnja i neprijateljstvo. Utvrdom, koja se sve više izgrađuje, dominira četverougaona branič kula, (u novije doba primijenjena u grbu općine Bosiljevo kao simbol sjajne prošlosti, samostojnosti i neosvojivosti), a utvrda već tada ima i gradsku kapelu Svete Ane.

 

 

Početkom 16. stoljeća Bosiljevo je u vlasništvu Vuka I., velikog junaka na bojnom polju ali i vrlo opakog, okrutnog i nesmiljena čovjeka. Povjesničari tvrde da je samo takav čovjek mogao opstati u tim strašno surovim vremenima kada su turske horde činile zla po ovim krajevima a ljudski život je bio bezvrijedan. Vuku I. su pripadali iČrnomelj i Novigrad. U Cetingradu 1527. godine učestvuje u biranju hrvatskog kralja (Ferdinanda I. Habs.). Pobjeđuje tursku vojsku kod Udbine, zatim i kod Belaja. U Augsburgu, od njemačkih staleža, hrabrim i jasnim riječima traži pomoć za Hrvatsku u ratovanju protiv Turaka, što je car Karlo V. i obećao. Ali ta pomoć je bila preslaba ili nikakva.

Godine 1543. dobro naoružana i opremljena turska vojska poharala je imanja okoBosiljeva, Ribnika i Novigrada. Odlučni i hrabri Vuk I., Petar II. Keglević, Juraj II. Frankopan s hrvatskim četama ih sustignu kod Gacke, poraze i otmu im plijen.

 se Frankopani, vlasnici Bosiljeva, redaju se borbe protiv Turaka. Turska vojska je 17. studenog 1582. godine provalila do Vinice i tamo potukla dio karlovačke vojske. Već 12. prosinca iste godine stiže nova, veća turska vojska do Bosiljeva. U ranu zoru 13. prosinca već je pristigla i vojska iz Karlovca i porazila tursku, ali za sat vremena stiže turski eskadron od 600 konjanika, (bio je to samo ratni trik, mamac), karlovačka vojska je potisnula i ove. Turci počnu bježati u gudure oko grada, a tu je spremno čekala glavnina njihove vojske, oko 3.000 pješaka. U bezizglednoj bitci pogiba bezbroj hrvatskih vitezova. Iduće godine opet su Turci navalili na Bosiljevo i tom prilikom spališeselo Pribanjce.

Osim ratovanja, nevolje su bile i u lošim odnosima između Frankopana i Zrinskih. Svađe i parnice trajale su desetljećima, sve do udaje znamenite bosiljevčanke Katarine, kćeri Vuka II., za glasovitog Petra IV. Zrinskog.

Sela oko Bosiljeva su bila sasvim opustošena, narod je masovno bježao pred Turcima prema zapadu, na drugu stranu rijeke Kupe… Zanimljivost ovog doba je ženidba nekih plemića sa turkinjama iz Bosne.

Godine 1645. Turci opet spaljuju sva sela oko Bosiljeva. Stasaju novi Frankopani, opet vrsni ratnici. Veliku pažnju posvećuju obrazovanju. I tako, u tom nizu dičnih Frankopana, posljednji koji upravlja Bosiljevom je glasoviti Fran Krsto Frankopan – junak, pjesnik i veliki domoljub. Fran Krsto i njegov šurjak, također glasoviti Petar IV. Zrinski završavaju svoj život utamničeni u Bečkom Novom Mjestu i pogubljeni od krvničkih austrijskih habsburgovaca. Za njihova tamnovanja, carske su postrojbe pretresale utvrdu Bosiljevo i pronašle brojne dokumente kojima su ih teretili za urotu. Dakle, urota Zrinsko-Frankopanska pripremana je (i) u Bosiljevu.

Smaknućem Zrinskog i Frankopana počinju najveće pljačke i bestijalno pustošenje dvorca, koji je tada bio na vrhu svoje moći i slave. Povijest bilježi kao glavne pljačkaše carsku vojsku iz Karlovca, karlovačkog generala Herbersteina, žumberačkog kapetana Paradeisera, vicegenerala Sauera… Nestalo je veliko blago: skupocijeno pokućstvo, umjetnine, vrijedno oružje, žito, vino, stoka… A turski zarobljenici koji su čekali otkup posebno su unovčeni.

Zatim stiže prinudni upravitelj bosiljevačkog imanja plemić Juraj Kukuljević. Bosiljevo žele za sebe grofovi Purgstall iz Vinice, da zaokruže svoja imanja. Traži ga pukovnik Franjo Oršić zbog zasluge u slamanju urote (?!), kasnije ga silom čak i zauzima, ali je morao odstupiti. Žele ga i mnogi pohlepni plemići.

Kraljevska komora odlučuje Bosiljevo dati hrvatskom banu Nikoli III. Erdedyju - velikom neprijatelju Zrinskih i Frankopana (?!). Poslije njega, vlasnici su njegov sin, zatim kći udana za grofa Auersperga, zatim grofovi sinovi. Oni predaju imanje plemiću Ignaciju Vojkoviću. Pa su Auerspergi ponovno vlasnici, koji konačno prodaju Bosiljevo poznatom hrvatskom i austrijskom feldmaršalu Lavalu Nugentu, podrijetlom Ircu. On ulaže veliki novac, obnavlja grad u srednjevjekovnom stilu. Oprema ga s mnogo dragocjenih umjetnina iz čitave Europe.

Bosiljevo postaje središtem kulturnog i domoljubnog života čitavog hrvatskog plemstva, posebno pristaša hrvatskog narodnog preporoda.

Godine 1842. u Zagreb, na Harmicu (današnji glavni trg) stigla je iz Bosiljeva naoružana hrvatska četa od 300 vojnika, koju je vodio mladi grof Albert Nugent, najavivši tako početak modernog hrvatskog političkog života.

Bosiljevu se vraća nekadašnji sjaj, nude se nove mogućnosti, pristižu vrsni europski umjetnici, slikaju, izrađuju portrete maršalove obitelji. Dolazi i poznati austrijski kipar i ljevač Anton Dominik Fernkorn, izrađuje kip zmaja, koji je sve do nedavno stajao na svome mjestu, danas ga više nema. Fernkorn ovdje upoznaje Josipa Jelačića, budućeg hrvatskog bana, kojemu će kasnije izraditi čuveni spomenik na njegovom trgu u Zagrebu.

I opet novo prokletstvo ovog dvorca. Opet sve nestaje kada maršal Laval Nugent umire u Bosiljevu u dubokoj starosti 2. kolovoza1862. godine, stariji sin Albert razočaran hrvatskom politikom, zauvijek odlazi u Englesku, a mlađi Alfred postaje doživotni zastupnik Hrvatskog sabora i do kraja života često boravi u rodnom Bosiljevu. Po njegovoj smrti, imanje nasljeđuje nečakinja, grofica Ana Nugent. Svojim neobičnim ponašanjem ona dovodi imanje do propasti a sve vrijedne stvari ponovno su razgrabljene.

Ono što nije tada razgrabljeno, nestaje poslije II. svj. rata, pa i kasnije…

I na kraju, danas svjedočimo kako u ovom slavnom, a neko vrijeme čak i najbogatijem i najsjajnijem hrvatskom dvorcu, nekadašnjem središtu hrvatskog kulturnog i domoljubnog života više nema ni ostataka od ostataka!

Hoće li barem zidine biti spašene?     pripremio N. Volović

 

twistcroatian (3)

 

Bosiljevo se nalazi u Međuriječju rijeka Dobre i Kupe, na ulazu u gorsku Hrvatsku. Sam položaj Bosiljevo je smjestio na strateški važno prometno križanje autocesta koje vode iz Panonske nizine prema Jadranu.  Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Bosiljevo imala je 1.486 stanovnika, raspoređenih u 43 naselja:

Županija    Karlovačka
Načelnik općine    Josip Korenić
Naselja u sastavu općine    Beč, Bitorajci, Bosanci, Bosiljevo, Dani, Dugače, Fratrovci, Fučkovac, Glavica, Grabrk, Hrsina, Jančani, Johi,    Kasuni, Korenić Brdo, Kraljevo Selo, Krč Bosiljevski, Laslavići, Lipovšćaki, Lisičina Gorica, Malik, Mateše,      Milani, Novo Selo Bosiljevsko, Orišje, Otok na Dobri, Podrebar, Podumol, Potok Bosiljevski, Pribanjci,          Rendulići, Resnik Bosiljevski, Sela Bosiljevska, Skoblić Brdo, Soline, Spahići, Strgari, Špehari, Umol, Varoš    Bosiljevska, Vodena Draga, Vrhova Gorica, Žubrinci

 

 

 

himna(Click)

lmki5

Comments are closed.